Vanjskotrgovinska komora BiH traži hitno otvaranje Graničnog prijelaza Gradiška

Istaknuto je da privreda BiH godišnje trpi štetu od oko milijardu KM zbog dugih čekanja na granicama, a upravo je GP Gradiška žila kucavica bh. ekonomije, jer se više od 90 posto roba koje podliježu tom nadzoru transportuje preko tog prijelaza.

Skupština VTKBiH je, prema Zakonu o Vanjskotrgovinskoj komori BiH, zakonodavni organ Komore, koji se sastoji od predstavnika bh. privrede (38 zastupnika s područja Federacije Bosne i Hercegovine, 19 zastupnika s područja Republike Srpske i tri zastupnika s područja Distrikta Brčko).

Kompanije čiji su predstavnici u Skupštini VTK BiH djeluju kroz različite privredne asocijacije unutar Komore, pa tako zapravo članovi Skupštine predstavljaju bh. privrednike u cjelini.

U posljednjih nekoliko godina VTKBiH je zahtijevala redefiniranje statusa graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom. Službeni podaci ukazuju na razloge zbog kojih su prisutni stalni zastoji i zadržavanja na ovim graničnim prijelazima.

"Od 15 cestovnih međunarodnih graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom, u 2024. je oko 19 posto teretnih vozila, 24 posto autobusa, 13 posto putničkih vozila i 15 posto osoba koristilo GP Gradiška/Stara Gradiška, koji je ujedno jedan od dva granična prijelaza sa statusom BIP (za sve vrste roba). Istovremeno, drugi granični prijelaz sa statusom BIP, tj. Bijača/Nova Sela, u 2024. je koristilo svega 5,6 posto teretnih vozila, 18 posto autobusa, 5,7 posto putničkih vozila i oko 7,6 posto osoba. Osim toga, službeni podaci pokazuju da tokom cijele godine, prema državama zapadne i srednje Evrope, preko GP Gradiška/Stara Gradiška saobraćaju 94 redovne autobuske linije od ukupno 362 autobuske linije prema tim državama (26 posto), a preko GP Bijača samo jedna redovna autobuska linija (0,3 posto)", naveli su iz VTK BiH.

Dakle, sva roba biljnog i životinjskog porijekla, više od jedne četvrtine redovnih autobuskih linija prema zapadnoj i srednjoj Evropi, usmjereno je na jedan od dva granična prijelaza sa statusom BIP.

"Prioritet Komore uključuje kontinuirane aktivnosti usmjerene na ubrzanje protoka roba i ljudi na graničnim prijelazima, kao i redefiniranje statusa graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom, kroz otvaranje dodatnih graničnih prijelaza za sve vrste roba (Donji Svilaj/Svilaj i Izačić/Ličko Petrovo Selo), kao i graničnih prijelaza s obostranim fitosanitarnim kontrolama (Orašje/Županja, Kamensko/Kamensko i Ivanica/Gornji Brgat)", saopćeno je iz VTKBiH.

Podsjetimo, novi GP Gradiška, tačnije Gradiška Novi Most - Gornji Varoš prošle sedmice nije otvoren i nije u funkciji zato što Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO) nije usvojio Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji kako bi se omogućio raspored carinika na novi prijelaz. Ekspertni predstavnik Vlade Federacije BiH Zijad Krnjić usprotivio se usvajanju dokumenta.

Protiv je bio član UO UIO Zijad Krnjić koji je svoj glas uslovio novim dogovorom o preraspodjeli prihoda od PDV-a između entiteta, tvrdeći da Republika Srpska trenutno prima preveliki iznos i da Federaciji BiH treba vratiti oko 50 miliona eura.

Tom zahtjevu protive se zvaničnici RS, kao i premijer FBiH Nermin Nikšić, koji ističe da Krnjićev stav nije stav Vlade Federacije BiH, ali da ga ne mogu smijeniti niti prisiliti da glasa drugačije.

Novi most, dug 462 metra i vrijedan 19,5 miliona eura, završen je još u julu 2022. godine, ali nikad nije pušten u saobraćaj.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad